Koje države u EU žele uvesti sankcije RS-u, a čiji se zvaničnici optužuju za “flert” s Dodikom

Posljednjih nekoliko mjeseci, od početka političke krize u BiH, koja je inicirana potezima vlasti u RS-u, koji se tiču prijenosa nadležnosti s države na entitet, intenzivirana je i priča o mogućem uvođenju sankcija vlastima u ovom bh. entitetu.

Iako se uvođenje ekonomskih i drugih sankcija prije svega spominje u kontekstu Sjedinjenih Američkih Država, čiji su zvaničnici i specijalni izaslanici više puta naglašavali kako su sankcije “na stolu”, posljednjih nekoliko sedmica sankcije se sve češće spominju i unutar političkih krugova u Evropskoj uniji.

Njemačka potencira uvođenje sankcija

Međutim, kao što to obično biva, kada je riječ o odlučivanju unutar organizacije kao što je Evropska unija, u ovom trenutku postoji nekoliko zemalja koje se zalažu za sankcije prema Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima u RS-u, koji podrivaju politički i sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini.

Kao što je to ranije jasno i naglasila, Njemačka predvodi zemlje unutar Evropske unije, koje se zalažu za uvođenje sankcija.

Ovakav pristup javno je naglasio i bivši ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas (SPD), a sličnu politiku, uz moguće i nešto agresivniji pristup, najavila je i nova ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock (Zeleni), koja je nakon jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU jasno pozvala na sankcionisanje zvaničnika u RS-u.

Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke (Foto: Europa.eu)

“Napori za otcjepljenje su neprihvatljivi, a ti zahtjevi to znače i ja sam ovdje lobirala da se uvedu sankcije postojećem režimu i protiv gospodina Dodika”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock novinarima nakon sastanka s kolegama iz EU u Briselu.

Osim Njemačke, u ovom trenutku postoji i nekoliko drugih zemalja unutar EU, koje također podržavaju Njemačku u nastojanju da Evropska unija uvede jedinstven set sankcija za režim u RS-u. Prema diplomatskim izvorima, zemlje koje u ovom trenutku stopostotno stoje iza odluke o uvođenju sankcija jesu Španija, Nizozemska i Češka Republika.

S obzirom na ranije izjave tokom sastanaka ministara NATO saveza, ali i prethodnog sastanka ministara vanjskih poslova EU, koji je održan krajem novembra, slične stavove njeguju i skandinavske zemlje, odnosno Švedska i Finska, koje su predvodile razgovore o stanju na Zapadnom Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini tokom zasjedanja ministara NATO saveza u glavnom gradu Latvije.

Francuski šef diplomatije – Jean-Yves Le Drian (Foto: Europa.eu)

S druge strane, čini se da u ovom trenutku, kada je riječ o velikim evropskim silama, Francuska djeluje najmanje zainteresovano za donošenje odluke u uvođenju sankcija RS-u.

Kritike državama koje podržavaju Dodika

Pored zemalja koje se unutar Evropske unije zalažu za uvođenje sankcija RS-u, postoje države koje i dalje nisu “načisto” kada je riječ o ovom problemu, ali i one koje su se usprotivile prijedlozima koji dolaze iz Njemačke.

Jedna od država koja još uvijek nije iznijela svoje stavove o tome da li bi se vlasti u RS-u trebale sankcionisati zbog posljednjih aktivnosti jeste Austrija, ali u ovom trenutku ono što mnogo više “zabrinjava” jeste činjenica da Hrvatska i Slovenija zastupaju stavove da bi sankcije u ovom trenutku bile kontraproduktivne.

To je na neki način potvrdio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU pojasnio da Hrvatska mnogo više preferira opciju dijaloga nego eventualnog uvođenja sankcija.

“Stav je Hrvatske da damo prostora za dijalog. Upravo zbog tog neposrednog susjedstva, jer mi smo najviše pogođeni ili bismo bili pogođeni. Kao onome ko ima više saznanja, iskustva i više geopolitičkog interesa u smislu zadržavanja stabilnosti, sigurnosti i jednog trajnog dijaloga, nama je u interesu insistirati na dijalogu. Uvjeriti sve lidere, čimbenike, koliko je nužno BiH promatrati i doživjeti kao zemlju koja je suverena i cjelovita i da nema prostora za bilo kakav separatizam”, rekao je Grlić-Radman.

Međutim, ovakvi stavovi Slovenije i Hrvatske naišli su na oštre kritike predstavnika zemalja Evropske unije, koje se zalažu za sankcije. Između ostalog, predstavnici su iznijeli niz kritika na ponašanje Slovenije i Hrvatske te su im na neki način spočitali i to da “koketiraju” s Miloradom Dodikom i predstavnicima vlasti u RS-u, što je ocijenjeno kao čin koji doprinosi secesionističkim aktivnostima u RS-u.

Velika Britanija za konkretne korake

Nakon izlaska iz Evropske unije Velika Britanija predstavlja državu koja nastoji nametnuti “britanski oblik diplomatije” koji se u određenoj mjeri izgubio tokom članstva unutar EU.

Upravo Zapadni Balkan, a naročito područje Bosne i Hercegovine, predstavlja teritoriju na prostoru Evrope u kojoj Velika Britanija može ostvariti znatno veći utjecaj, a kriza u Bosni i Hercegovini poslužila je kao “idealan” primjer da se zamisli Londona i ostvare.

Osim toga što su u Britanskom parlamentu održane dvije rasprave o stanju u BiH, na kojima su zastupnici zaduženi za vanjske poslove zauzeli jedinstven stav o tome da Velika Britanija mora stati uz Bosnu i Hercegovinu, britanski zastupnici i dalje potenciraju priču o neophodnosti slanja dodatnih vojnih trupa u Sarajevo, Tuzlu i Brčko.

Osim slanja vojnih trupa, britanski zvaničnici smatraju da je u ovom trenutku neophodno donijeti mjere koje će dovesti do potpune ekonomske izolacije Republike Srpske.

Zastupnica u Britanskom parlamentu Alicia Kearns (Konzervativna partija) jučer je pozdravila njemačke aktivnosti unutar Evropske unije te je naglasila kako je nephodno što više pažnje usmjeriti na Balkan.

“Pozdravljam izjave naših njemačkih saveznika. Naši prijatelji se okreću prema Balkanu i to u pravo vrijeme”, rekla je Kearns.

Također, Kearns se danas sastala i s ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković te je nakon sastanka naglasila kako Bosna i Hercegovina ima punu podršku Britanskog parlamenta i Velike Britanije.

“Drago mi je što sam se srela s Biserom Turković i što smo razgovarale o diplomatiji ‘odvraćanja’ kako bi se zaštitila stabilnost u Bosni i Hercegovini”, rekla je Kearns.

- Advertisement -

Pročitajte i