Polovina bh. stanovništva na granici siromaštva. Poskupljenja razaraju kućne budžete

Stopa siromaštva u Albaniji porasla je u pandemijskoj 2020. godini, pri čemu se jedna trećina stanovnika ili 32,6 posto našla u kategoriji siromašnih u odnosu na 31,8 posto godinu dana ranije, objavio je Međunarodni monetarni fond. MMF izračunava indeks siromaštva na osnovi kriterija Svjetske banke, prema kojima se siromašnima smatraju ljudi koji žive s manje od 5,5 dolara dnevno, mjereno standardom pariteta kupovne moći.

Drugu najvišu stopu siromaštva u regiji bilježi Kosovo. Prema tablici MMF-a, u toj ekonomiji prošle je godine stopa siromaštva porasla na 23,4 posto s 20,9 posto u 2019. godini. U Sjevernoj Makedoniji broj siromašnih lani se popeo na 18 posto ukupne populacije, s razine od 16,9 posto godinu ranije, dok je u Crnoj Gori stopa skočila s 14,5 posto na 20 posto. Bosna i Hercegovina izuzeta je iz pregleda zbog nedostatka usporedivih podataka, naveo je MMF, piše Večernji list BiH.

Plaća i košarica

Iako još nema novih statističkih podataka o siromaštvu u BiH, realno bi bilo reći da se siromaštvo u zemlji povećalo, pogotovo u posljednjoj godini i po, stav je sociologa i ekonomista. Agencija za statistiku BiH objavila je prije nekoliko dana osnovne pokazatelje relativnog siromaštva. Međutim, problem je što je posljednja godina koja je obuhvaćena tim njihovim izvješćem bila 2015., od kada se mnogo toga dogodilo.

Tada je u Bosni i Hercegovini bilo 16,5 posto siromašnih kućanstava, nešto malo manje nego 2011. Siromaštvo je 2015. raslo u gradovima i padalo u ruralnim sredinama. Međutim, ukupni mjesečni izdaci te 2015. iznosili su 1419 KM. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za studeni ove godine iznosi 2190,30 KM i za 88,59 KM je skuplja od potrošačke košarice za oktobar.

Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 2011. iznosila je 819 KM, a prosječna plaća u Federaciji BiH za septembar 2021. iznosila je 998 KM, što je za razdoblje od 10 godina ukupan rast u iznosu od 179 maraka jednostavno premalo u odnosu na rast troškova života. Ovo dovoljno govori koliko standard u BiH pada. Gotovo polovina stanovništva BiH živi na granici ili ispod granice siromaštva i mnogi od ovih pojedinaca socijalno su isključeni i žive na marginama društva.

Pojava pandemije prouzročila je brojne negativne socio-ekonomske implikacije koje prijete rastu zaposlenosti i masovne emigracije. Razvoj socio-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini gotovo je nemoguć, a kriza neizbježna. Dok politička elita blokira sve moguće pozitivne promjene, s druge strane vlada niska stopa ekonomskog i socijalnog rasta, a masovna emigracija građana svakodnevica je. Dvije prosječne plaće odavno su nedovoljne za jednomjesečnu potrošačku košaricu. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.

Tonu sve dublje

Procjene nevladina sektora još su pesimističnije od onih Ujedinjenih naroda. Naime, prema njihovim podacima, u BiH više od 800.000 ljudi živi u siromaštvu. Poskupljenje struje, poskupljenje goriva, poskupljenje kruha, poskupljenje žitarica, poskupljenje osnovnih životnih namirnica…, ovo su informacije koje su samo posljednjih dana objavljene u medijima u Bosni i Hercegovini. Val poskupljenja nezaustavljivo razara kućne budžete bh. porodica i sve više njih gura u siromaštvo.

- Advertisement -

Pročitajte i