Šta ako vam se zakači krpelj i kako se od njega sačuvati: Iz Hitne pomoći imaju savjet

Savjetuju da se nakon boravka u prirodi pregleda cijelo tijelo kako bi uočili eventualno zakačenog krpelja

Na pojavu većeg broja krpelja, ali i opasnosti koje vrebaju od ovih malih životinjskih vrsta upozoravaju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, ali ukazuju da nema straha ukoliko se djeluje pravovremeno.

– Na našem podneblju (gotovo cijela Evropa), krpelji miruju u hladnijem dijelu godine, dok su izuzetno aktivni u toku proljeća. Toplota, svjetlost i vlažnost pogoduju životu i razmnožavanju krpelja.Na području BiH većina ljudi je barem jednom u životu doživjela ubod krpelja. Područja koja krpelji vole su travnata, žbunovita i šumska vegetacija. Krpelj može biti vektor (prijenosnik) uzročnika više različitih bolesti, a za čovjeka je najvažnije što može prenijeti Lajmsku boreliozu. Ovo oboljenje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi, čiji je prenosnik krpelj Ixodes ricinus. Od 30 vrsta krpelja koji se mogu zakačiti na čovjeka, samo ova vrsta krpelja je potencijalni prenosilac ovog oboljenja – navode iz sarajevske Hitne pomoći.

Navode da nema posebno opravdanog razloga za strah od krpelja.

– Lajmska borelioza jeste potencijalno opasna bolest. Međutim, ako uzmemo u obzir činjenicu da u cijeloj Evropi samo jedna vrsta krpelja od njih 30 koje se kače na čovjeka, prenosi uzročnika ove bolesti, vidjećemo kako je mogućnost zaraze mala. Zbog straha od Lajmske borelioze vrlo često se propisuje nepotrebna terapija osobama s ubodom krpelja. Često se preporučuje antitetanusno cijepljenje, terapijske doze antibiotika i serološka ispitivanja. Takva praksa je napuštena i bilo bi vrlo korisno pratiti nove protokole koji se u svijetu primjenjuju za prevenciju i liječenje Lajmske borelioze – navode iz Hitne pomoći KS.

Savjetuju da se nakon boravka u prirodi pregleda cijelo tijelo kako bi uočili eventualno zakačenog krpelja.

– Obratite pažnju i na kožu glave (u kosi), te teže dostupna mjesta kao što su prostori između prstiju nogu, prepone. Krpelji vole topla i vlažna mjesta i bježe sa površine odjeće prema koži kako bi došli na pogodno tlo, a to je gdje je koža tanka i dobro prokrvljena. Često je to koža prepona i struka. Možete koristiti dodatno svjetlo i povećalo prilikom pregleda, jer su mali krpelji veličine makovog zrna, pa ih je lako previdjeti ili zamijeniti sa benom i drugim normalnim promjenama na koži.

Odjeću koju ste nosili prilikom boravka u prirodi skinite i ubacite u mašinu za pranje veša što prije. Neka stoji u mašini oko pola sata prije samog pranja, jer krpelj može boraviti u njoj prije nego što se zakači na kožu, za šta mu uglavnom treba barem 24 sata. Stojeći u mašini za veš krpelj neće dobijati vlagu, a u takvoj atmosferi on se isušuje i umire. Samim pranjem veša u mašini krpelj neće umrijeti, jer će dobiti toplotu i vlažnost koju voli. Ali, ako ga ostavite prije pranja zatvorenog u mašini neko vrijeme, postići ćete cilj.

Krpelj se zakači za kožu tek nakon 24 sata boravka na tijelu čovjeka, tako da pregled tijela možete izvršiti i dan-dva nakon boravka u prirodi kako biste bili sigurni. Krpelj, nakon što se zakači na kožu, ostaje zakačen 3 dana uzimajući svoj krvni obrok i nakon toga se otkači kako bi polagao jaja.

Možete koristiti i razne repelente (sredstva koja odbijaju insekte) prilikom odlaska u prirodu. Možete ih pronaći u apoteci – savjetuju iz Hitne pomoći KS.

- Advertisement -

Pročitajte i